FOTO GALERIJA
 
    MULTIMEDIJA
Javna nadmetanja
Slobodna radna mjesta
Pitanja građana
Korisni linkovi
Grad Zadar
Zadarska županija
Grad Benkovac
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Agencija za zaštitu okoliša
Hrvatska gospodarska komora
Čistoća Zadar
PROJEKT ŽUPANIJSKI CENTAR GOSPODARENJA OTPADOM

Županijski centar gospodarenja otpadom

OSOBINE LOKACIJE ZAHVATA - GEOGRAFSKA OBILJEŽJA

Predviđena lokacija Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije nalazi se u Zadarskoj županiji, na području fizičko-geografske regije Ravnih kotara. Zauzima površinu od oko 49 ha (490.000 m2). Karakteristična točka zahvata ima koordinate: x = 4 887 500, y = 5 534 820. Područje Centra je nepravilnog oblika: najveća je duljine (pravcem SZ-JI) oko 1.000 m, a širine (pravcem JZ-SI) 700 m. Administrativno se lokacija nalazi u krajnjem jugozapadnom dijelu teritorija Grada Benkovca, nedaleko od granice s područjem Općine Zemunik Donji. Smještena je između naselja Zemunika Gornjeg, oko 2 km južno od lokacije, i Biljana Donjih, oko 2 km istočno od lokacije (Prilog 2).

 


U užem razmatranom području najviši vrh je Čardak (175 m), a nalazi se oko 850 m sjeveroistočno od predviđene lokacije zahvata. Nešto dalje je vrh Brezina (208 m; 3 km jugozapadno od lokacije) te Kašić Banjevački (207 m; 2,5 km sjeveroistočno od lokacije). Lokacija zahvata nalazi se oko 150 m sjeverno od trase autoputa Zagreb-Split (oko 1.200 m sjeverozapadno od čvora „Zadar 2") i neposredno južno od lokalne ceste Biljane Donje-Poličnik. Nalazi se na udaljenosti od oko 14 km zračne linije od najbliže točke na obali mora na jugu (kod Sukošana), odnosno oko 9 km od Novigradskog mora (Podgradina) na sjeveru. S gledišta planiranog dovoza komunalnog otpada s nekoliko planiranih transfer-stanica u Županiji, lokacija predmetnog zahvata ima vrlo povoljan, gotovo središnji geografski položaj: od Zadra je udaljena 22 km, od Benkovca 20 km, od Biograda na moru 36 km, od Obrovca 32 km, a od Nina 35 km. Tek je nešto udaljenija od periferno položenog grada Paga te Gračaca u istočnoj Lici - oko 60 km.


Područje planiranog zahvata relativno je rijetko naseljen prostor: unutar polumjera od 5 km od lokacije samo je šest naselja, u kojima ukupno živi 4.170 stalnih stanovnika (2001. g.). Ni u širem području lokacije previđenog Centra nema većih naselja. Tako, na području do 10 km polumjerne udaljenosti od lokacije postoji ukupno 22 naselja u kojima je, prema popisu stanovništva RH 2001. g., živi ukupno 13.019 stanovnika. Odatle proizlazi da prosječna opća gustoća naseljenosti prostora iznosi samo 41,5 stanovnika/km2, što je manje od prosječne opće gustoće naseljenosti cijele Zadarske županije (44,0 st./km2), a gotovo 50% manje od srednje opće gustoće naseljenosti RH (78,0 st./km2). Samo u pet naselja šire okolice lokacije zahvata registrirano je više od 1.000 stalnih stanovnika: u Škabrnji 1.493, u Zemuniku Donjem 1.419, u Posedarju 1.298, u Galovcu 1.203 i u Poličniku 1.123. To su ujedno i jedina središnja općinska naselja unutar polumjera od 10 km zračne udaljenosti od lokacije budućeg Centra.


Lokacija predviđenog Centra povezana je u smjeru sjeverozapada lokalnom cestom Biljane Donje-Poličnik-Islam Latinski s državnom cestom Posedarje-Zadar te s cestom koja se kod Murvice odvaja prema Ninu i Viru. U smjeru jugoistoka, županijskom cestom preko Biljana Donjih, lokacija je povezana s Benkovcem i Biogradom, a preko Zemunika Donjeg i Babinog Duba, županijskom cestom sa Zadrom. Najbliža željeznička postaja, koja se nalazi u Škabrnji, udaljena je oko 4 km južno od lokacije. U neposrednoj blizini lokacije zahvata, kod Zemunika Donjeg, nalazi se zračna luka „Zadar".

 

Očekuje se da Centar bude izgrađen na vrlo blagoj, oko 450 m dugačkoj krškoj padini, nagnutoj prema jugozapadu. Lokacija zahvata nalazi se na nadmorskoj visini od 137-157 m i zauzima prostor eksploatacijskih jama (kamenoloma) nastalih vađenjem tehničkog građevnog kamena - „Busišta 2" i „Busišta 3". Budući da se ta ležišta (kamenolomi) jednom plohom međusobno dodiruju, mogu se smatrati jedinstvenom geološkom i morfološkom cjelinom.
Površinskih voda na području lokacije, zbog prevladavajućeg karbonatnog sastava stijena, odnosno krškog reljefa, nema. Osim nekoliko izvora, u širem području lokacije jedina površinska vodna pojava je akumulacija „Vlačine" (oko 3 km sjeverno od lokacije).


Krajobrazni izgled lokacije devastiran je zbog miniranja, usitnjavanja i transportiranja tehničkog građevnog kamena. Uspostavom Centra krajobrazna slika će se unaprijediti, tj. postojeći kamenolomi će se popunjavanjem jama (iskopa), nastalih eksploatacijom građevnog kamena - a koja danas predstavljaju prave „rane" u krajobrazu - potpuno zatvoriti.
Površina planiranog Centra s okolnom tampon-zonom i prilaznim cestama iznosi cca 49 ha.

 

Konačni prijedlog lokacija ŽCGO

Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Benkovca – konačni prijedlog lokacija ŽCGO je, sukladno odredbama Prostornog plana Zadarske županije, planirana na području postojećeg eksploatacijskog polja Busišta 3 (u cijelosti), dijelu eksploatacijskog polja Busišta 2 te dijelu slobodnog prostora izvan postojećih istražnih i eksploatacijskih polja tehničkog građevnog kamena na spomenutoj lokaciji.

Površina terena na kojemu će biti smješten ŽCGO sa svim svojim objektima, građevinama i površinama, kao i prostorni obuhvat terena prostorno-planski namijenjenog za smještaj budućeg ŽCGO, uključujući i tampon zonu oko Centra i prilazne ceste, ukupne je površine od oko 49 hektara (ha).

U sklopu ŽCGO planirana je izgradnja/uređenje sljedećih objekata i površina:

  • površina za dovoz otpada od strane građana (oko 1,5 ha)
  • ulazno-izlazna zona s pratećim objektima (oko 1,5 ha)
  • površina za sortirnicu (oko 1,5 ha)
  • površina za smještaj postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (oko 2,0 ha)
  • površina za obradu građevinskog otpada (oko 9,1 ha)
  • površina za smještaj odlagališta neopasnog (komunalnog) otpada (oko 17,8 ha)
  • površina za obradu procjednih voda i odlagališnog plina (oko 1,0 ha)
  • površina za smještaj garaža i radionica (oko 1,4 ha)
  • površina za kompostiranje zelenog otpada (oko 2,0 ha)
  • površina rezervirana za drugu fazu (proširenje) izgradnje odlagališta neopasnog otpada (oko 8,5 ha)
  • pristupne ceste i koridori (oko 1,4 ha)

 

PRETOVARNE STANICE

Udaljenost lokacije ŽCGO od gradskog naselja Zadar iznosi oko 20 km, a do drugog po veličini grada u Županiji – gradskog naselja Benkovac je 23 km.

Biograd je od lokacije ŽCGO udaljen oko 43 km, Pag oko 59 km, Starigrad oko 36 km, Nin oko 29 km i Gračac oko 56 km.

Geografski položaj lokacije gotovo je idealan kad se radi o udaljenosti Centra do većih gradova i općina unutar Zadarske županije. Udaljenost ŽCGO do najbližeg mjesta Donje Biljane (zaselak Veljane) iznosi oko 1 km.

Područje ŽCGO, odnosno prostor postojećih eksploatacijskih polja Busišta 2 i Busišta 3 udaljen je najmanje oko 100 m od trase autoceste Zagreb-Split i oko 1.200 m do cestovnog čvorišta Zadar 2.

Najbliža željeznička postaja predmetnoj lokaciji nalazi se u Škabrnji, a nalazi se oko 4 km južno od lokacije. U neposrednoj blizini planirane lokacije ŽCGO, kod naselja Zemunik Donji, nalazi se zračna luka.

Najmanja zračna udaljenost lokacije od morske obale (kod Sukošana) iznosi 15 km.

 

Transfer

Transfer Transfer Transfer

 

Procijenjena godišnja količina otpada nastalog u Zadarskoj županiji iznosi:

  • komunalni otpad 60.000 t
  • neopasni proizvodni (industrijski, tehnološki) otpad 20.000 t
  • građevinski otpad i otpad od rušenja 90.000 t

 

Za izgradnju pretovarnih stanica (PS) za potrebe ŽCGO-a uzete su u obzir sljedeće lokacije i njihove udaljenosti do ŽCGO:

Pretovarne-stanice
Udaljenost
TP Preko
≈ 29 km
TP Biograd
≈ 46 km
TP Pag
≈ 53 km
TP Jasenice
≈ 23 km
TP Obrovac
≈ 32 km
TP Gračac
≈ 61 km
TP Ražanac
≈ 28 km
(TP Starigrad)
≈ 36 km

 

Scenarij s četiri pretovarne-stanice jedno je od mogućih rješenja za transport, odnosno pretovar otpada na velike udaljenosti u okviru Zadarske županije.

U ovom scenariju predviđene su dvije veće pretovarne stanice, i to na području Paga i Biograda te dvije manje pretovarne stanice smještene na području Gračaca i Starigrada.

Potrebno je sagledati ekonomsku opravdanost izgradnje pretovarne stanice u Preku, a koja bi servisirala otok Ugljan i dio (ili cijeli) otok Pašman.

 

TOKOVI I GODIŠNJA BILANCA OTPADA U CENTRU ZA GOSPODARENJE OTPADOM ZADARSKE ŽUPANIJE